Najpoznatija krapinska crkva je crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Građena od 1750. -1761. godine predstavlja jednu od najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Iako barok kao stilsko razdoblje umjetnički označava vrhunac feudalizma, crkvu Majke Božje Jeruzalemske izgradili su pobožni građani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu. Crkva je sagrađena kako bi u nju bio smješten čudotvorni Marijin kip, donešen iz Jeruzalema. I prije nego je crkva napravljena, kip Majke Božje pomogao je mnogim ljudima u njihovim teškoćama, pa su ga ljudi smatrali čudotvornim. Otud i njihova velika vjera, molitve i zahvalnost te ustrajnost u izgradnji crkve. Od 1761. godine kada je crkva 13. kolovoza posvećena do danas, ona je mjesto okupljanja vjernika hodočasnika – zavjetno mjesto.

Sama crkva nadahnjuje svojim mirom i ljepotom svoje unutrašnjosti: bogato izrađenim oltarima iz zagrebačke radionice Antona Merzia, umjetničkim slikama Antona Lerchingera iz Rogateca, te rijetkim orguljama majstora Antona Römera iz Graza. Uokolo crkve nalazi se cinktura građena u obliku osmerokuta, a u svakom je kutu podignuta mala kula za kapelicu. To su redom kapele: Kapela Lurdske Gospe, Kapela sv. Emerika, Kapela sv. Izidora seljaka, Kapela sv. Ivana i Pavla mučenika. Uz cinkturu je kapela Uskrsnuća Isusova kao završetak černaest postaja križnog puta.

Godine 1898. krapinski župnik Stjepan Vukovinski dao je obnoviti cinkturu. Zidovi cinkture i prije su bili oslikani slikama čudotvornih djela Majke Božje Jeruzalemske. Stare slike tada je obnovio slikar Lovro Sirnik iz Trškog Vrha.
Cinktura je mjesto ophoda, mjesto individualnih molitvi i priprema za duhovno izvršenje zavjeta, a Marija pomaže svima koji se u nju ufaju.