Ambroz Matija Gubec bio je hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije bune Matija Gubec bio je kmet na stubičkome vlastelinstvu Franje Tahija u Hrvatskome zagorju.
U povijesti nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja seljačke bune 1573. Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gupca za vođu jer su "smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću" (Istvánffy). U kratkome vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.
U presudnoj bitci protiv plemića koji su bili pod vodstvom podbana Gašpara Alapića, kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573.godine, Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6.000 ljudi (prema Josipu Adamčeku). Prije početka bitke Gubec seljacima je govorio neka budu svjesni kako trebaju pobijediti ili očekivati "jao pobijeđenima" (Istvanffy). Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače 1573. godine, a prema legendi javno je mučen na Trgu svetoga Marka tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanoga željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.
Lipa u Gornjoj Stubici dobila je naziv Gupčeva lipa, a pod njom je, prema narodnoj predaji, Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike. Višestoljetna Gupčeva lipa zaštićeni je spomenik kulture.