Naša priča o lokalitetu Hrašćine kao lokaciji za uzgoj vinove loze, seže još u početak drugog stoljeća kada su vinorodni brežuljci, na kojima se danas smjestila naša vinarija, bili omiljeno odredište rimskih vojnika, koji su tu dolazili pronalaziti okrijepu vračajući se iz ratova iz pokrajina Trakije i Dacije. A Rimljani su već onda znali gdje je dobro vino i konzumirali su ga čak 4 puta više nego mi danas.
Prema odabiru pića, već u prvim godinama poslije Krista, znalo se i tko pripada kojoj kulturi. Tako oni koji su pili vino, a priori su se smatrali Rimljanima, odnosno pripadnicima napredne kulture, dok su barbari, neka mi se oprosti, pili pivo, i to u velikim količinama želeći da se što prije opiju.
Rimljani su, pak, znali uživati i prepustili su se opojnim kušnjama vina, to jest nektara bogova, a noću su ih zabavljale vile koje se, kažu ovdašnji mještani, još danas mogu čuti kako pjevuše u obližnjih podruma i po kletima.