Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije i Franjevački samostan, Klanjec
Na mjestu nekadašnjeg groblja s kapelicom svetog Leonarda u Klanjcu podignuti su franjevački samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, jedan od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj. Njihova povijest seže u 1630. godinu, kada su se Žigmund i Nikola Erdödy darovnicom obvezali podići samostan za franjevce iz Radakova. Crkvu je 19. rujna 1655. godine posvetio zagrebački biskup Petar Petratić.
Obitelj Erdödy bila je velik pokrovitelj samostana, a crkva je postala i njezin mauzolej. O tome svjedoče dragocjeni ranobarokni sarkofazi bana Žigmunda Erdödyja i varaždinskog župana Emerika Erdödyja, raskošno ukrašena djela bečkih majstora iz 17. stoljeća. Nakon restauracije u Beču izloženi su u rekonstruiranoj kripti u podrumu samostana.
Veliki požar 1716. godine teško je pogodio crkvu i samostan, no franjevci su uz pomoć obitelji Erdödy i drugih dobročinitelja obnovili svoje svetište. Godine 1773. podignuta je samostanska zgrada koja stoji i danas. Posebnu pozornost u crkvi privlači glavni oltar iz 1859. godine, djelo braće Tome i Franje Fantonija iz Genove, s oltarnom slikom Navještenja koju je naslikao Karlo Dietrich iz Graza.
Franjevački samostan stoljećima je bio važno duhovno, kulturno i obrazovno središte Hrvatskog zagorja. U njemu se njegovala glazba, proučavale filozofija i teologija, a 1841. godine otvorena je i pučka škola. O bogatstvu franjevačke baštine danas svjedoče vrijedna samostanska knjižnica i glazbena ostavština sačuvana u arhivu. Upravo su franjevci svojim djelovanjem ostavili dubok trag u povijesti Klanjca i njegovu razvoju u grad kulture.
Izvor: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Klanjec, Župa Navještenja BDM