Okružen ruševinama Cesargrada u Značajnom krajobrazu Zelenjak, na ulazu u Općinu Kumrovec, na cesti Klanjec – Kumrovec, nalazi se spomenik hrvatskoj himni “Lijepa naša domovino“.
Nakon odluke meštarskog zbora Zmajskog bratstva o izgradnji spomenika u Zelenjaku, donesene 21. kolovoza 1935. godine, spomenik je sagrađen za samo tri mjeseca, iako družba u početku nije raspolagala ni najmanjim iznosom. Sredstva su se prikupljala prodajom značaka te dobrovoljnim prinosima rodoljuba iz svih krajeva Hrvatske, bilo u novcu, bilo u materijalu potrebnom za izgradnju. Prema kasnijem obračunu svečanosnog odbora na samu gradnju spomenika utrošeno je 77.962 dinara. Spomenik je građen u formi obeliska prema nacrtu kipara Rudolfa Ivankovića, sav je od armiranog betona, a sa strane je obložen masivnim kamenim pločama. Visok je 13,2 m, širok na donjem dijelu 4,3 x 4,3 m, a na gornjem dijelu 1,2 x 1,2 m. Na spomenik je uzidana spomen ploča s prvim stihovima himne, reljef koji prikazuje Antuna Mihanovića i uklesan natpis. Sam autor o reljefu je rekao: „Centralna figura je Antun pl. Mihanović u naravnoj veličini prikazan u pjesničkom zanosu stvaranja himne, a oko njega stoji hrvatski seljački narod sa simbolima rada. Nastojao sam da nacionalno-idejni moment usko povežem s umjetničkim vrednotama. Reljef sam izradio na principu plastike.“
Svečanosti otkrivanja spomenika unatoč vremenskim nepogodama prisustvovalo je preko 20 000 ljudi.
Pjesma „Horvatska domovina“, koju je Antun Mihanović, prema nekim predajama napisao očaran ljepotom Zelenjaka, objavljena je 14. ožujka 1835. godine u desetom broju prvog hrvatskog književnog i kulturnog lista Danica. „Horvatska domovina“ nije ispjevana s pretenzijom da postane hrvatska nacionalna himna, već je u trenutku nastanka bila samo jedna od rodoljubnih pjesama nastalih u ozračju ilirizma kao izraz preporodnih težnji. Prvi puta je s atributom „himna“ spomenuta 1889. godine u Kuhačevu (hrvatski muzikolog i povjesničar glazbe) članku o hrvatskim himnama.
„Horvatsku domovinu“ uglazbio je Josip Runjanin 1846. Runjaninovu melodiju, za buduću hrvatsku himnu, harmonizirao je i notirao Vatroslav Lichtenegger, zagrebački pjevački pedagog, 1861. godine. U godinama koje su slijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom „Horvatska domovina“, a pod imenom „Lijepa naša“ nalazimo je prvi put 1864. godine. Ta dva naslova su se izmjenjivala do kraja 90-tih godina 19. stoljeća kada se kao naslov uvriježio prvi stih, „Lijepa naša domovino“.
Tijekom svoje duge povijesti mijenjan je i tekst „Horvatske domovine“. To su uglavnom bile intervencije u onom dijelu pjesme koji čini literarnu osnovu „Lijepe naše“. Konačni tekst reguliran je Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine kada je „Lijepa naša domovino“ i službeno proglašena državnom himnom samostalne i nezavisne Republike Hrvatske.
Navodila
