Home » » Stari grad Krapina

Stari grad Krapina

Adresa

Krapina

Telefon

+385 (0) 49 371 330

E-mail

tzg-krapina@kr.t-com.hr

Web

www.tzg-krapina.hr

Među mnogim biserima u Hrvatskom zagorju, ističe se i starodrevni hrvatski grad Krapina kojemu danas pripada i glasovita utvrda smještena na brdu, a ime Krapina u pisanim dokumentima spominje se prvi puta krajem 1193.godine, a razvijeno gradsko naselje pod istim imenom o sredine 14.stoljeća. Na mjestu današnjeg starog grada, postojao je organizirani život tijekom brončanog doba, odnosno trajanje tzv. Kulture polja sa žarama što je dokazano brojnim nalazima arheoloških iskapanja.
Za razdoblje od kraja 12.st pa sve do sredine 14.st. nema za sada izvornih pisanih dokumenata o razvoju srednjovjekovne Krapine kao i istoimene utvrde.
U 13.st. spominje se kraljevska utvrda (burg) kada je u Krapini boravio hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. Arpadović . Sredinom 14.st. grad i utvrda nalaze se u vlasti hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca koji je hrvatskim gradovima i trgovištima dao povlastice pa tako i Krapini. Bit povlastica bila je u tome da se gradovi i trgovišta izuzmu ispod jurisdikcije velikaša, prestanak davanja novčanih i naturalnih daća velikašima, a povlastice se odnose i na unutarnju samoupravu i slobodu trgovaca.
Nakon smrti kralja Ludovika, Krapinu nasljeđuje kralj Žigmund Luksemburški koji je poklanja knezu Hermanu Celjskom kao nagradu za ukazanu pomoć i spašavanje kraljeva života. Kralj Žigmund uzima za ženu Hermanovu kćer Barbaru Celjsku poznatu u narodu kao Crna kraljica čije se vjenčanje održalo u Krapini 1405.godine.
Vlasnici Krapine se često mijenjaju, pa tako Krapinu dobiva kralj Matija Korvin koje je daruje banu Ivanu Vitovcu, a nakon što se Vitovac odmeetnuo od kralja, kralj Matija daruje Krapinu svom sinu Ivanišu Korvinu koji i odnje umire, a njegova udovica Beatrica Frankopanska udaje se za kneza Branderburga koji zbog svoje rastrošnosti gubi burg i prodaje ga jajačkom banu Petru Kegleviću što je dovelo do mnogih sudskih rasprava.
Krajem 16.st. kao suvlasnici grada pojavljuje se obitelj Drašković, a za vrijeme banovanja Ivana Draškovića u Krapini je održano 5 hrvatskih Sabora ( 1598., 1599., 1600., 1605. i 1607.godine).
Od 1610.godine Keglevići postaju jedini vlasnici Krapine, a posljednji gospodari grada bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels.

Kako do nas